IPA LOGO final SPLIT

Povijesni roman “Uskočko gnijezdo” Ante Brčića predstavljen u tvrđavi Klis

Facebook
Twitter
LinkedIn

28. listopada 2022. u organizaciji IPA-e Split, Općine Klis i Naklade Bošković, u topničkoj vojarni tvrđave Klis predstavljen je nagrađivani povijesni roman člana IPA-e Split Ante Brčića.

Roman “Uskočko gnijezdo” pobjednik je književnog natječaja Gradske knjižnice Kaštela za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman “Knez Trpimir” 2021. godine.

Ante Brčić (Sinj, 9. kolovoza 1968.), hrvatski je književnik, po struci diplomirani kriminalist, djelatnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske i dugogodišnji član IPA-e Split. Rođen je 1968. u Sinju. Završio je osnovnu školu u Gali i Hanu, a srednju u Sinju. Visoku stručnu spremu i stručno zvanje diplomiranoga kriminalista stekao je na Visokoj policijskoj školi u Zagrebu. Objavljena su mu djela: (romani) Devedeset dana od Bleiburga, Ruže na bojnikovu grobu, roman-kronika Kamišari, Andrijica Šimić, Uskočko gnijezdo – pobjednik je književnog natječaja za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman “Knez Trpimir” 2021. te putopis iz Svete zemlje – Hodočašće u Isusovu domovinu.

U gotovo punoj dvorani topničke vojarne, roman su predstavili Rudolf Ćurković, Renata Dobrić i Zoran Bošković.

Autor Ante Brčić je u svom osvrtu iznio prikaz povijesne i geopolitičke situacije na području Klisa, Dalmacije i Hrvatske u vrijeme odvijanja radnje romana te povijesnu ulogu Uskoga i njihovog zapovjednika Petra Kružića.

Ugodnoj atmosferi u dvorani pridonijela je i Klapa Sv. Mihovil, koja je izvela nekoliko pjesama iz domoljubnog opusa.

Nakon predstavljanja romana uslijedio je prigodni domjenak kojeg su posjetitelji iskoristili za čestitke i razgovor s autorom.

Donosimo dio recenzija:

U javnosti, pa i u povijesti hrvatske književnosti, pojam uskoka veže se poglavito uz Senj, a Klis i njegovi uskoci tek se rubno dotiču. Ovim je romanom razjašnjena uloga kliških uskoka u obrani od Osmanlija, epopeja u dramatičnim vremenima kada je Klis dugo vremena pružao otpor i nebrojeno puta odbio neprijatelja, sve dok je braniteljima bilo moguće opstati u utvrdi.

Autor na zanimljiv, uzbudljiv i literarno vješt način provodi čitatelja kroz zbivanja u Klisu i izvan njega, poglavito u Splitu, uvodeći u priču i znamenite osobe iz toga doba. U prvom je planu autorov junak, uskok Grgur Mihaljević, slikovita ratnička figura, simbol hrabrosti, umješnosti i ustrajnosti, od najboljih kojima zapovijeda kapetan Petar Kružić.

Vrlo dobro obaviješten o povijesnim činjenicama i svim detaljima uskočkih pothvata koji se ne odnose samo na obranu Klisa, autor pokazuje visoku razinu umijeća pisanja i u opisnim dijelovima, i u dijalogu. Iznad svega, fascinantni su njegovi opisi bitaka i načina borbe uskoka, s toliko upravo homerskih pojedinosti koje čitatelja uvijek nanovo iznenađuju.

U svemu, riječ je o vrlo dobroj prozi, značajnom prilogu hrvatskom povijesnom romanu.

Hrvoje Hitrec

Tema je romana uskočka obrana hrvatskih krajeva i osobito Klisa, opis velikih i manjih bitaka s Turcima, akindžijama i martolozima, i u golemoj fresci toga strašnoga stoljeća kad je Osmanlijsko Carstvo bilo u usponu, prikazom snažnih vojskovođa i junaka. 

Glavni je lik Grgur Mihaljević, konjanički desetnik i ratnik, uskok i desna ruka Petra Kružića uskočkoga kapetana Klisa. Uz veliki broj sporednih likova ističu se portreti Petra Kružića, bana Petra Berislavića, Bernardina Frankopana, Matije Ivanića, biskupa Šimuna Kožičića Benje, Marka Marulića, Krste Frankopana, Nikole Jurišića, bana Ivana Karlovića, Petra Keglevića. Portreti su tipizirani, poneki opis odgovara gravurama koje nam je povijest ostavila u nasljeđe, a ponešto se imaginira i tako stvara privid koji svojim očima pamti Grgur Mihaljević, ili pak sveznajući pisac. 

Taj dvopogled – Grgura i spisatelja – rasprostrt je cjelinom romana, ali čini se kao da nema fikcije ni konstrukcije, nego se sve što je postojalo, odvija u sadašnjosti. Likovi prolaze kroz vrijeme svjesni da se tada svjetski imperij Osmanlija nezadrživo širi, a spisatelj potencira uskočke hrabrosti i osobito ratničke vještine. Inzistira na detaljnom opisu oružja, ali isto tako na način braudelovski baca pogled u svagdašnjicu nastojeći istaknuti skromnost i jednostavnost uskočkoga života. 

Gotovo da nema značajne ličnosti koja nije uvedena u romanesknu priču toga vremena. Svi su oni divovi mača ili riječi, domoljublja i zaboravljene slave. Mogli bi se poslužiti riječima Bernarda iz Chartresa: „Mi smo patuljci koji stoje na ramenima divova.” Također je spisatelj obuhvatio i probleme vremenski i historiografski pa i metafizički onodobne, a s posljedicama koje sežu do naših dana: nesloga velikaša koja olakšava Osmanlijama okupaciju hrvatskih i bosanskih krajeva; hladnokrvnost Europe koja promatra martirij ovoga prostora; pitanje naseljavanja Vlaha kojima se u formacijama akindžija i martologa daje zemlja kao plijen; posljedice osmanlijskih osvajanja i opustošenja pokrajina koje ponegdje i danas stoje u demografskom minusu; iseljavanje hrvatskoga katoličkoga življa na sjever u područja Austrije, Mađarske i Slovačke; značenje glagoljice kao hrvatskoga pisma; pojava „Judite” i lika Marka Marulića, kao i druge. 

… Roman je sveukupno vrijedno djelo i zaslužuje posebnu pozornost.

Nevenka Nekić

Ostale objave

Održana skupština IPA-e

20. prosinca 2022. (utorak) održana je skupština IPA-e Split. na kojoj je predsjednik Kluba Marko Doljanin prezentirao izvješće o radu za 2022.